JAGORČEVINA - rano proljetno cvijeće
JAGORČEVINA (Primula vulgaris)
To je zeljasta, jednogodišnja biljka, niskog rasta.Naraste od 10–30 cm u visinu, sa baznom rozetom listova. Listovi su dugi 5–25 cm i 2–6 cm široki sa neregularno nazubljenim rubom i obično veoma kratkom lisnom drškom. Cvjetovi su 2–4 cm u prečniku, pojedinačni na duguljastoj peteljci, svijetlo žuti, bijeli, rijetko crveni ili ružičasti. Cvjetovi su aktinomorfni, odnosno radijalno simetrični sa gornjim ovarijem koji kasnije formira kapsulu koja se otvara preko zalistaka. Nakon cvjetanja, iz zrele kapsule ispada malehno crno sjeme. Cvjetovi su hermafroditni ali su heterogeni; pojedine biljke nose ili muške ili ženske cvjetove. Oplodnja se može odvijati isključivo između različitih cvjetova, tako da polenizacija sa muškog na muški odnosno sa ženskog na ženski cvijet nije efektivna. Muški cvijet jagorčevine Cvjeta u rano proljeće i jedna je od biljki koje najranije cvjetaju u Evropi. Engleski naziv za jagorčevinu, Primrose, potiče od starofrancuskog primerose ili srednjovjekovnog latinskog jezika prima rosa, u značenju prva ruža. U određenim okolnostima, cvjetovi jagorčevine mogu potpuno obojiti zaklonite proplanke i livade pored šuma. U blizini naseljenih mjesta, jagorčevina često bude meta prekomjernog branja i sakupljanja tako da se danas može naći veoma malo prirodnih staništa jagorčevine koja nisu ugrožena od čovjeka. U svrhu njene zaštite, u mnogim zemljama su doneseni zakoni kojima se zabranjuje branje i sakupljanje jagorčevine. U prošlosti, divlja jagorčevina je bila čest prizor u engleskim vrtovima u viktorijansko doba.
