Izbor voća za vašu baštu
Uz povrće, cvijeće i ukrasno bilje, bilo u kontinentalnom bilo u
primorskom području Hrvatske, u našim se vrtovima uvijek nađe i pokoja
voćka. Drage su nam u proljeće kad cvatu i uljepšavaju dvorište i ljeti
kad nam prave hlad, no najdraže su nam kad počnu dozrijevati pa pobiremo
slatke maline, kupine, breskve, marelice, trešnje, višnje, kruške,
šljive, jabuke, dunje...
I u malim i u velikim vrtovima uzgajamo ih u obliku stabala s prirodno razvijenom krošnjom, kao pojedinačne grmove ili skupine grmlja, kao oblikovane živice, kao pergole ili brajde, a pogodne su i za ukrašavanje zidova, terasa, sjenica i kamenjara. Lijepo ih je vidjeti i u loncima na terasama i na balkonima. Voćne vrste koje dobro podnose rez, npr. kruške i jabuke, možete uzgajati u obliku vitkih vretenastih grmova, kordonaca, palmeta i sličnih ukrasnih oblika koje održavamo redovitom rezidbom.
Kad se odlučite koje ćete vrste voćaka posaditi, a prije nego što krenete u nabavu sadnica, razmotrite što dobro uspijeva u vašem kraju. Hoće li pojedine voćke uspijevati u vašem vrtu ovisi naime o klimatskim uvjetima, svojstvima tla, razini podzemne vode, reljefu, nagibu terena, izloženosti svjetlu i nadmorskoj visini.
Prije kupnje voćnih sadnica brižljivo izaberite i kultivare pojedinih vrsta, uzgojne oblike i podloge na koje su plemke cijepljene – budete li oblikovali pravi voćnjak, posegnite i za ozbiljnijom voćarskom literaturom - kako biste svakom stablu osigurali dovoljno prostora, svijetla i zraka za normalan razvitak i plodonošenje.
Vrstama
koje oblikuju bujna visoka stabla: orasima, jabukama, kruškama i
trešnjama cijepljenima na generativne podloge tzv. sjemenjake, potrebno
je 60 – 100 m², srednjevisokim stablima dunje, višnje, šljive, breskve
ili kajsije dovoljno je 25 – 30 m², a lijeski, mušmuli i sličnom
grmolikom voću 15 – 20 m².
Oblikujete li krošnju kao piramidu ili vazu, imajte na umu da će one zauzeti mnogo prostora jer im se grane šire na sve strane. Razne vrste palmeta oblikujemo plošno, grane im se šire u jednoj ravnini, pa im je dovoljno i malo manje mjesta. Kordonci, oblici u pravcu, nemaju razgranatu krošnju, već samo provodnicu s ograncima pa im je potreban najmanji prostor. Dok u velikom vrtu možemo uzgajati što god želimo, za mali, posebice gradski vrt, izaberite manje bujne sorte voćaka cijepljene na slabo bujne podloge te grmoliko i jagodasto voće kako biste mogli uzgajati što više različitih vrsta i brati voće od ranoga ljeta do kasne jeseni. Osim toga, niska stabla, kordonce i grmlje lakše je oblikovati, orezivati, njegovati i obirati.
Prenijeto sa bloga staravrtlarica.blogspot.com
I u malim i u velikim vrtovima uzgajamo ih u obliku stabala s prirodno razvijenom krošnjom, kao pojedinačne grmove ili skupine grmlja, kao oblikovane živice, kao pergole ili brajde, a pogodne su i za ukrašavanje zidova, terasa, sjenica i kamenjara. Lijepo ih je vidjeti i u loncima na terasama i na balkonima. Voćne vrste koje dobro podnose rez, npr. kruške i jabuke, možete uzgajati u obliku vitkih vretenastih grmova, kordonaca, palmeta i sličnih ukrasnih oblika koje održavamo redovitom rezidbom.
Kad se odlučite koje ćete vrste voćaka posaditi, a prije nego što krenete u nabavu sadnica, razmotrite što dobro uspijeva u vašem kraju. Hoće li pojedine voćke uspijevati u vašem vrtu ovisi naime o klimatskim uvjetima, svojstvima tla, razini podzemne vode, reljefu, nagibu terena, izloženosti svjetlu i nadmorskoj visini.
Prije kupnje voćnih sadnica brižljivo izaberite i kultivare pojedinih vrsta, uzgojne oblike i podloge na koje su plemke cijepljene – budete li oblikovali pravi voćnjak, posegnite i za ozbiljnijom voćarskom literaturom - kako biste svakom stablu osigurali dovoljno prostora, svijetla i zraka za normalan razvitak i plodonošenje.
Vrstama
koje oblikuju bujna visoka stabla: orasima, jabukama, kruškama i
trešnjama cijepljenima na generativne podloge tzv. sjemenjake, potrebno
je 60 – 100 m², srednjevisokim stablima dunje, višnje, šljive, breskve
ili kajsije dovoljno je 25 – 30 m², a lijeski, mušmuli i sličnom
grmolikom voću 15 – 20 m². Oblikujete li krošnju kao piramidu ili vazu, imajte na umu da će one zauzeti mnogo prostora jer im se grane šire na sve strane. Razne vrste palmeta oblikujemo plošno, grane im se šire u jednoj ravnini, pa im je dovoljno i malo manje mjesta. Kordonci, oblici u pravcu, nemaju razgranatu krošnju, već samo provodnicu s ograncima pa im je potreban najmanji prostor. Dok u velikom vrtu možemo uzgajati što god želimo, za mali, posebice gradski vrt, izaberite manje bujne sorte voćaka cijepljene na slabo bujne podloge te grmoliko i jagodasto voće kako biste mogli uzgajati što više različitih vrsta i brati voće od ranoga ljeta do kasne jeseni. Osim toga, niska stabla, kordonce i grmlje lakše je oblikovati, orezivati, njegovati i obirati.
Prenijeto sa bloga staravrtlarica.blogspot.com
