Kako se riješiti sitnih napasnika koji napadaju naše biljke?
Grinje su sićušne, ponekad mikroskopske životinjice iz reda paučnjaka, dakle srodnici paukova i krpelja. Mnoge vrste uzrokuju ozbiljne štete na biljkama, bilo hraneći se tkivom biljke ili prenoseći virusne bolesti na biljku.
Crveni pauci
Postoje dvije vrste: crveni pauk koji napada voćke, pogotovo jabuke i razne sorte šljiva, te crveni pauk koji napada stakleničke biljke i sobne biljke, kao i neke grmolike i zeljaste biljke. Iako se radi o dvije posve različite vrste, imaju sličan učinak na biljke koje napadaju. Napadnuto lišće na početku poprimi sitne točkice, a potom poprimi žutu ili bakrenosmeđu boju – kod jačih napada lišće otpadne. Staklenički crveni pauci na listovima za sobom ostavljaju finu svilenkastu mrežicu. Kako biste zaštitili voćke od crvenih paukova, zimi ih poprskajte DNOC-preparatom pa ponovno, odmah nakon cvatnje, sredstvom na bazi biljke Derris elliptica, dimetoatom, dinokapom, benomilom ili malationom. Za suzbijanje stakleničkih crvenih paukova, sredinom lipnja temeljito poprskajte biljke dimetoatom, malationom ili sredstvom na bazi biljke Derris elliptica.
Grinje šiškarice (Eriophydae)
Znaci napada ove vrste grinja su ispupčenja na listovima i pupovima bilj ke. Kako biste ih suzbili, poprskajte biljke sumpornim vapnom. Grinje šiškarice koje napadaju crni ribiz najveća su opasnost za grmove crnoga ribiza. Napadaju pupove, koji se jako povećaju i ne uspiju se potpuno razviti. Kako biste suzbili njihovu najezdu, početkom svibnja optrgajte i spalite zadebljale pupove i potom poprskajte grmove otopinom sumpornoga vapna ili benomilom kad se otvore prvi cvjetovi. Ponovno poprskajte nakon tri tjedna.
Ribizove grinje šiškarice također prenose virusno oboljenje koje degenerativno utječe na biljku. Ta se bolest manifestira slabim urodom i slabim razvojem biljke i listova, koji izrastu manji nego inače i s manje lisnih vena. Cvjetni pupovi su bez dlačica i poprime jarkocrvenu boju. Jedini način kako suzbiti tu bolest jest iskopati biljke i spaliti ih.
Steneotarsonemus laticeps
Ove grinje za sobom ostavljaju uvijene, deformirane listove prošarane bakrenim prugama jednako kao i stabljike. Uglavnom napadaju sunovrate i hipeastrume. Ako su biljke jako zahvaćene, uništite ih. Kod blažih napada grinja, zimi, kad su lukovice u stanju mirovanja, uronite ih na dva ili tri sata u vodu stalne temperature 44°C.
Tarsonemidne grinje (Tarsonemidae)
Ne postoji pravo učinkovito sredstvo za suzbijanje tarsonemidnih grinja. Listovi biljaka koje oni napadnu savijaj u se na rubovima, a kod jačih napada posve se izobliče. Također uzrokuju promjenu boje i oštećenja na površini lista. Dalije, begonije, sobne ciklame, fuksije i stakleničke biljke kao što su paprati posebno su podložne njihovim napadima. Prskanjem sumpornim vapnom moći ćete ograničiti njihovo širenje.
Izvor:savjetnica.com
