Biljem protiv stetocina u kuci i vrtu
Mravi, moljci, glodari, muve, pauci, ili komarci sigurno su samo neka
od bića koja niko ne bi poželio u svojoj kući. Od nekih od njih vrlo se
teško zaštititi ili ih se riješiti kada jednom uđu u kuću. Znate li da
vam u tome mogu pomoći začinske biljke koje će svojom ljepotom i
predivnim mirisom obogatiti vaš kucu, a pritom otjerati nepoželjna bića
iz vašeg doma?
Začinske biljke danas je moguće kupiti u bolje snadbjevenim samoposlugama i supermarketima u saksijama i uzgajati ih u domu i koristiti u kuhinji. Svježi i prirodni začini, za koje ste sigurni da nisu tretirani insekticidima i pesticidima daleko su zdraviji, a sigurno i ukusniji od sušenih i dehidriranih.
Osim što će zamijeniti „beskorisne“ ukrasne biljke ili možda
nadopuniti vaš kućni „botanički vrt“ neke od njih mogu biti odlični
borci protiv stetocinja. Muve, mrave i komarce svojim intenzivnim
mirisom sigurno tjera Timijan. On doduše nije namijenjen jelu, no takvi
su vlasac, ružmarin i kadulja, dok lovor daje izuzetan ukus jelima i
umacima , a istovremeno svojim intenzivnim mirisom tjera glodare.
Stetocinje tjeraju i druge ukrasne biljke poput lavande, nevena i
kadife, ali i vrlo zdravi bijeli luk.
Ružmarin je lako uzgajati u saksiji kao ukrasnu biljku stablašicu, a
dobro uspijeva na suncu kao i u hladu. Jednostavno ga je i održavati jer
na zahtjeva previše zalijevanja.
Uz ružmarin se kod nas najčešće uzgajaju peršun i bosiljak, no nema razloga da ne pokušate uzgajati origano, metvicu, majčinu dušicu, kadulju ili vlasac.
Ukras u kuhinji ili na balkonu
Sa berbom ne treba pretjerivati, već na biljci treba ostaviti dovoljna količina lišća koje će je održavati u životu. Lišće koje niste iskoristili pri kuvanju možete osušiti, zamrznuti, zasoliti i čuvati u ulju ili sircetu. Iako se teglice sa živim začinskim biljem reklamiraju u kuhinjama masovno, gotovo sve će u zatvorenom prostoru brzo uvenuti. Većina začinskih biljki je jednogodišnja, no one vrste koje poput ružmarina žive više godina, preko zime treba dobro zaštititi ili unijeti u svijetle, ali negrijane hodnike.
Začinske biljke možete uzgajati na balkonu, a bolje će uspijevati na sunčanim, južnim balkonima uz dobro i redovno zalijevanje. Tako ćete cijelo proljeće moći imati razvučene zavjese na balkonskim vratima bez straha da će kuhinja ili dnevni boravak biti puni muva, a na spavanje ćete poći mirno i bez strepnje zbog krvožednih komaraca.
Osim bilja koje u užem smislu smatramo začinskim, na balkonu će se naći mjesta i za ljekovito bilje i povrće, poput lavande, matičnjaka, rikule, bijelog luka ili mladog luka.
Vrt bez kemikalija
Leptiri, bubamare i ptice rado će posjećivati vaš vrt i hraniti se stetocinjama, a gliste će obradjivati vašu zemlju i činiti je boljom i izdašnijom za rast cvijeća ukoliko se odlučite za ekološki uzgoj, bez upotrebe hemikalija. Organski uzgoj cvijeća i povrća od vas će zahtijevati malo više znanja i truda, no puno ćete se sigurnije i ugodnije osjećati u vrtu u kome bilje niste morali tretirati štetnim hemikalijama.
Odlučite li se za takav vid vrtlarstva pokušajte pronaći ili kupiti zemlju koja nije tretirana vjestackim djubrivima. Takvu ćete zemlju naći u vrtu u kojem se biljke djubre kompostom ili stajskim djubrivom. Prilikom uzgoja biljki umjesto vjestackih djubriva koja truju Zemlju, radije upotrijebite kompost od kuhinjskih otpadaka. Kompost možete i napraviti tako da lišće začinskog bilja ili ljuske od jajeta namočiti u kišnicu i ostavite da kroz 10-15 dana u vodu puste hranjive materije. Povremenim zalijevanjem ovako priređenom tecnosti biljke će istovremeno dobiti i vodu i djubrivo.
Pri tom valja uvažiti bakine savjete, i biljke zaliti ostacima kafe i čaja. Ako je kafa bila zaslađena učinak će biti i veći jer će šećer u supstratu aktivirati faunu. Osim toga efekt djubriva postići će se visokim nivoom kalija iz kafe koji će ojačati obrambeni sustem biljke. Iz istog je razloga u zemlju dobro umiješati i sitno nasjeckanu koru banane koja sadrži veliku količinu kalija i šećera.
Kako bi spriječili razvoj gljivica možete napraviti otopinu ili u zemlju utisnuti prepolovljeni bijeli luk. Otopinu pripremite tako da usitnjeni luk prelijete vodom i ostavite da stoji nekoliko sati do najviše jednog dana. Nerazrijeđenom otopinom 2-3 puta nedjeljnmo poprskajte biljke napadnute od raznih stetocinja.
Kao dobar štit od dosadnih insekata u stanu mogu da posluže lovorove grančice, buket koprive, ili kita lavandinog cvijeta.Sa
dolaskom ljepših dana mame nas priroda, želja za rekreacijom, radom u
bašti, ili dvorištu, ili, jednostavno, za vazduhom – da sjedimo kraj
otvorenog prozora. Sve bi bilo dobro da tokom proljeća i ljeta ne
vrebaju “ta divna mala stvorenja” koja mogu da pokvare raspoloženje i
zdravlje. Ubodi, ili ujedi komarca, krpelja, pčele, pauka… mogu da
prođu neprimijećeno, međutim, nisu rijetki slučajevi da se jave ni malo
bezazlene alergijske i druge reakcije na koži.
Da vam insekti ne bi uletjeli u sobu na prozor stavite tanjir sa sirćetom, ili vatu natopljenu eteričnim uljem eukaliptusa i karanfilića. Kao dobar štit od ovih dosadnih stvorenja u stanu mogu da posluže lorberove grančice, buket koprive, ili kita lavandinog cvijeta.
Od komaraca u prirodi možete da se odbranite eteričnim uljem eukaliptusa, a orahovo lišće, ili paprat sigurno će otjerati krpelje!
Na ujede i ubode po pravilu najburnije reaguju djeca, sklona alergijama i stariji. Ako do toga dođe u predjelu usta može da oteža disanje, pa čak i da dođe do gušenja zbog otoka. Prva pomoć je hladan oblog na ozleđeno mjesto, a u slučaju da vas izujeda veći broj insekata mogu da se pojave znaci trovanja i tada treba potražiti pomoć ljekara. Ima, na žalost, i onih kojima je dovoljan samo jedan ubod da dođe do burne reakcije. U najtežim slučajevima i do takozvanog anafilaktičkog šoka.
Ubod pčele ili ose
Žaoku izvadite pincetom, a na povređeno mjesto stavite hladan oblog od:
- 1 kašičice (5 ml) sode bikarbone
- 1 kašike (15 ml) lavandine cvjetne vodice
ili od:
- destilovane vode pomešane sa nekoliko kapi eteričnog ulja kamilice, ili lavande
ili od:.
- 2 dl jabukovog sirćeta
- 2 kapi eteričnog ulja lavande
Začinske biljke danas je moguće kupiti u bolje snadbjevenim samoposlugama i supermarketima u saksijama i uzgajati ih u domu i koristiti u kuhinji. Svježi i prirodni začini, za koje ste sigurni da nisu tretirani insekticidima i pesticidima daleko su zdraviji, a sigurno i ukusniji od sušenih i dehidriranih.
Timijan
RUZMARIN - Rosmarinus officinalis
Uz ružmarin se kod nas najčešće uzgajaju peršun i bosiljak, no nema razloga da ne pokušate uzgajati origano, metvicu, majčinu dušicu, kadulju ili vlasac.
Ukras u kuhinji ili na balkonu
Sa berbom ne treba pretjerivati, već na biljci treba ostaviti dovoljna količina lišća koje će je održavati u životu. Lišće koje niste iskoristili pri kuvanju možete osušiti, zamrznuti, zasoliti i čuvati u ulju ili sircetu. Iako se teglice sa živim začinskim biljem reklamiraju u kuhinjama masovno, gotovo sve će u zatvorenom prostoru brzo uvenuti. Većina začinskih biljki je jednogodišnja, no one vrste koje poput ružmarina žive više godina, preko zime treba dobro zaštititi ili unijeti u svijetle, ali negrijane hodnike.
Začinske biljke možete uzgajati na balkonu, a bolje će uspijevati na sunčanim, južnim balkonima uz dobro i redovno zalijevanje. Tako ćete cijelo proljeće moći imati razvučene zavjese na balkonskim vratima bez straha da će kuhinja ili dnevni boravak biti puni muva, a na spavanje ćete poći mirno i bez strepnje zbog krvožednih komaraca.
Osim bilja koje u užem smislu smatramo začinskim, na balkonu će se naći mjesta i za ljekovito bilje i povrće, poput lavande, matičnjaka, rikule, bijelog luka ili mladog luka.
Zasadi lavande
Leptiri, bubamare i ptice rado će posjećivati vaš vrt i hraniti se stetocinjama, a gliste će obradjivati vašu zemlju i činiti je boljom i izdašnijom za rast cvijeća ukoliko se odlučite za ekološki uzgoj, bez upotrebe hemikalija. Organski uzgoj cvijeća i povrća od vas će zahtijevati malo više znanja i truda, no puno ćete se sigurnije i ugodnije osjećati u vrtu u kome bilje niste morali tretirati štetnim hemikalijama.
Odlučite li se za takav vid vrtlarstva pokušajte pronaći ili kupiti zemlju koja nije tretirana vjestackim djubrivima. Takvu ćete zemlju naći u vrtu u kojem se biljke djubre kompostom ili stajskim djubrivom. Prilikom uzgoja biljki umjesto vjestackih djubriva koja truju Zemlju, radije upotrijebite kompost od kuhinjskih otpadaka. Kompost možete i napraviti tako da lišće začinskog bilja ili ljuske od jajeta namočiti u kišnicu i ostavite da kroz 10-15 dana u vodu puste hranjive materije. Povremenim zalijevanjem ovako priređenom tecnosti biljke će istovremeno dobiti i vodu i djubrivo.
Pri tom valja uvažiti bakine savjete, i biljke zaliti ostacima kafe i čaja. Ako je kafa bila zaslađena učinak će biti i veći jer će šećer u supstratu aktivirati faunu. Osim toga efekt djubriva postići će se visokim nivoom kalija iz kafe koji će ojačati obrambeni sustem biljke. Iz istog je razloga u zemlju dobro umiješati i sitno nasjeckanu koru banane koja sadrži veliku količinu kalija i šećera.
Kako bi spriječili razvoj gljivica možete napraviti otopinu ili u zemlju utisnuti prepolovljeni bijeli luk. Otopinu pripremite tako da usitnjeni luk prelijete vodom i ostavite da stoji nekoliko sati do najviše jednog dana. Nerazrijeđenom otopinom 2-3 puta nedjeljnmo poprskajte biljke napadnute od raznih stetocinja.
Ožarite komarce koprivom
Kao dobar štit od dosadnih insekata u stanu mogu da posluže lovorove grančice, buket koprive, ili kita lavandinog cvijeta.Sa
dolaskom ljepših dana mame nas priroda, želja za rekreacijom, radom u
bašti, ili dvorištu, ili, jednostavno, za vazduhom – da sjedimo kraj
otvorenog prozora. Sve bi bilo dobro da tokom proljeća i ljeta ne
vrebaju “ta divna mala stvorenja” koja mogu da pokvare raspoloženje i
zdravlje. Ubodi, ili ujedi komarca, krpelja, pčele, pauka… mogu da
prođu neprimijećeno, međutim, nisu rijetki slučajevi da se jave ni malo
bezazlene alergijske i druge reakcije na koži.Da vam insekti ne bi uletjeli u sobu na prozor stavite tanjir sa sirćetom, ili vatu natopljenu eteričnim uljem eukaliptusa i karanfilića. Kao dobar štit od ovih dosadnih stvorenja u stanu mogu da posluže lorberove grančice, buket koprive, ili kita lavandinog cvijeta.
Od komaraca u prirodi možete da se odbranite eteričnim uljem eukaliptusa, a orahovo lišće, ili paprat sigurno će otjerati krpelje!
Na ujede i ubode po pravilu najburnije reaguju djeca, sklona alergijama i stariji. Ako do toga dođe u predjelu usta može da oteža disanje, pa čak i da dođe do gušenja zbog otoka. Prva pomoć je hladan oblog na ozleđeno mjesto, a u slučaju da vas izujeda veći broj insekata mogu da se pojave znaci trovanja i tada treba potražiti pomoć ljekara. Ima, na žalost, i onih kojima je dovoljan samo jedan ubod da dođe do burne reakcije. U najtežim slučajevima i do takozvanog anafilaktičkog šoka.
Ubod pčele ili ose
Žaoku izvadite pincetom, a na povređeno mjesto stavite hladan oblog od:
- 1 kašičice (5 ml) sode bikarbone
- 1 kašike (15 ml) lavandine cvjetne vodice
ili od:
- destilovane vode pomešane sa nekoliko kapi eteričnog ulja kamilice, ili lavande
ili od:.
- 2 dl jabukovog sirćeta
- 2 kapi eteričnog ulja lavande
