Proljeće je na pragu

 I ove zime u iščekivanju proljeća, imat ćete pune ruke posla. Cvijeće treba redovito i pažljivo zalijevati, otklanjati požutjelo i otpalo lišće, brisati prašinu s listova, ali i uživati u njihovom zelenilu. Možda ste svojoj zbirci dodali još i pokoju orhideju kojih su prepune trgovine u ovim zimskim mjesecima. Već se javila jedna čitateljica s pitanjem o njihovom održavanju. Iskreno, ni sama nisam odoljela ljepoti jedno bijelog Phalaenopsisa i postala sam vlasnicom jedne prekrasne orhideje. Vjerujte mi, nisam požalila. Ako ste i vi napravili isto, pročitajte savjete na kraju ovoga broja časopisa. A sada ćemo se pozabaviti malo pripremama vrta za proljetnu cvatnju. Vjerujem da ste već očistili i uredili vrtne gredice. Vrlo je uputno očistiti i spaliti sve osušeno i otpalo lišće koje može biti nositelj razni biljnih bolesti i odrezati sve suhe cvjetne stapke. Zemlju u vrtu dobro je prekopati kako bi tijekom zime promrzla i proljeće dočekala što rahlija. Pošto još nije bilo jakih smrzavica, još nije prekasno da to učinite. Naravno, pri tom treba paziti na posađene lukovice geofita kao što su tulipani, narcise, zumbuli, muskari, alstromerije, žabnjaci, visibabe, drijemovci, šafrani, proljetne šumarice, kockavice i dr. , koje se sade tijekom jeseni. Ukoliko niste sigurni u kojem dijelu vrta su posađene, tada se radije ne primajte okopavanja, sve dok vrhovi biljaka ne niknu iz zemlje. Ako imate slobodnog prostora u vrtu koji biste mogli ukrasiti proljetnom cvatnjom neke lukovičaste ili gomoljaste biljke koja se sadi u jesen, tada prošetajte našim velikim trgovačkim centrima koji su obično bogato opskrbljeni ovim biljem, te kupite pokoje pakiranje lukovica. Još nije prekasno da ih posadite. Naime, lukovičasto i gomoljasto bilje proljetne cvatnje može se saditi sve dok se tlo ne smrzne. Naravno, puno je bolje lukovice saditi ranije jer će dobro ukorijenjene dočekati hladne zimske dane. Lukovice, posebno one manje niskog rasta, nisu naročito efektne ukoliko se sade pojedinačno. Uvijek je ljepše vidjeti veće nasade rascvjetalih cvjetnih glavica  pa je preporuka da se sadi najmanje pet lukovica u skupini. Pogled na priložene slike govori više od riječi pa ćete vidjeti da isto pravilo vrijedi i za ostalo bilje proljetne cvatnje, kao što su maćuhice, jaglaci, tratinčice, potočnice, alisumi, pakujac, geum i dr.. Naravno, ove trajnice su ujedno i prikladna pratnja lukovičastom i gomoljastom bilju. Nakon cvatnje gubi svoju ljepotu, pa ga treba prikriti pratećim biljkama trajnicama. One u proljeće potjeraju samo prizemne zelene busenove listova, a cvatu znatno kasnije. Primjeri za to su mladi izdanci kokotića, orijentalnog maka, plamenca ili žednjaka pa su stoga prikladna pratnja visokim sortama tulipana, narcisa ili kockavica. Naravno, i cvjetna pratnja je poželjna. Tako će cvjetovi maćuhica, tratinčica te jastučastih trajnica kao što su  iberis, plamenac, aubrieta, alisum i dr. biti dobra pratnja cvjetnoj ljepoti rascvjetalih lukovica proljetne cvatnje.No, ne smijemo pri tom zaboraviti ukrasne grmove i drveća koja svojom prekrasnom cvatnjom pridonose raskošnoj proljetnoj ljepoti naših vrtova. Tu svakako ubrajamo grmove kerije, vrlo zahvalne biljke kojoj odgovara i najsjenovitiji dio vrta, prekrasne grmove ukrasne dunjarice, bogato cvatuće weigele, mahonije prekrasnih kožastih sjajnih listova i žutih cvatova, razne vrste magnolija i ukrasnih voćaka punih cvjetova kao što je ukrasna trešnja ili pak crveni ribes krasnih crvenih cvatova (Ribes sanguineum „Atropurpureum“). Na kraju, neka priložene slike griju vaša srca tijekom hladnih zimskih dana u iščekivanju proljeća.

Prenijeto sa www.mojcvijet.hr