KADULJA - antički ljekar

Postoji više vrsta kadulje, ali je samo Salvia officinalis ljekovita. Ostale služe kao ukras u vrtovima. 

Kadulja raste 30 - 50 cm u visinu i ima dugačko ovalno formirane listove. Kod jedne vrste su listovi sivo-zeleni, a kod druge su "trikolor" listovi obrubljeni bijelo sa lagano crvenim preljevom. I jedni i drugi su dlakavi, kao i stabljika. Ukus kadulje je gorkast. Cvijet je plavo - ljubičast, samo ponekad bijel, ali u oba slučaja privlači pčele. Cvate od juna do augusta.

Sadi se u periodu april - maj, a u kući može i ranije. Sjeme se treba samo malo pokriti zemljom. Kadulja voli toplinu sunca i osjetljiva je na hladnoću i preveliku vlažnost. U periodu rasta, zemlja treba biti više suha nego vlažna. Đubriti je treba svakih 6 nedjelja. Prezimiti može napolju uz zaštitu za zimu. U proljeće je treba eventualno još jednom pošišati. 

Razmnožava se putem sjemena u proljeće ili putem pelcera u kasno ljeto.

Kadulja se kao začin najčešće koristi svježa. Isjecka se neposredno prije serviranja i doda supama i jelima od povrća. Dodaje se i kod pripreme pečenja, ribljih jela, janjetine i džigerice. Može se dodati i kao začin mladom siru. 

Kadulja produžava «rok trajanja» jelu.

Listovi kadulje beru se neposredno prije cvjetanja i suše na propuhu u hladu. Upotrebljavaju se samo mladi listovi, naročito u italijanskim jelima, ali ih treba umjereno dozirati. Najpoznatije jelo u kojem se upotrebljava kadulja je "Saltimbocca". Isto tako se dodaje jelima od janjetine, pečenju od guske, faširanom mesu i iznutrici. Ako se listići kadulje stave između ražnjića dobije se jedinstveni ukus.

Kadulja potiče od latinske riječi salvare (liječiti, spasiti). To dovoljno govori o ljekovitosti koju ima.

Još stari Rimljani su se pitali kako čovjek može da umre, ako u svom vrtu ima kadulju. Upotrebljavali su je i antički Grci - toliko je već tada bila poznata njena ljekovitost.

U cvjećarama se može naći kultivirana vrsta kadulje koja bolje podnosi hladne zime, ali ona nije tako ljekovita kao ona «divlja». Za ljekovite svrhe koristi se, zbog svojih eteričnih ulja, najčešće ona kadulja koja raste na području Sredozemnog mora, ponajviše ona iz Dalmacije.

Kadulja sadrži kalij, kalcium i natrijum. Ima u sebi sastojke koji ubijaju klice, djeluje protiv upala i bolova, a snižava i šećer u krvi. Potpomaže kod poremećene probave, smiruje živce, a pomaže i kod upala grla i usta. U prelaznim godinama (klimakteriju) pomaže kod pretjeranog znojenja.

Kod upale grla dobro je ispirati grlo sa čajem od kadulje ili jednostavno žvakati sirove listove (listovi su prilično gorki). Kod upale grla često se uzimaju iste količine kadulje i kamilice, ili kadulje i miloduha. To se pomješa i od te mješavine pravi se čaj: 2 kašike mješavine se prelije 1/4 l ključale vode, ostavi da stoji 15 minuta i onda pije.

Pretjerano znojenje se uspješno savladava ako se napravi jača koncentracija čaja: 3 kafene kašike listova kadulje za jednu šolju. 

Nažalost, oni koji imaju osjetljiv želudac ne mogu podnijeti tu jačinu čaja.

Osim toga, kadulja pozitivno djeluje na sluzokožu usta i grla, tako da se često koristi kod kašlja i upale usta. Njeno eterično ulje smanjuje upalu i spriječava širenje bakterija i gljivica.

Čaj protiv prehlade:
Pomiješati kadulju i kamilicu u jednakom omjeru (1:1). 2 čajne kašike tog čaja preliti sa ¼ l ključale vode i ostaviti da stoji 10 minuta. Poslije procijediti. Piti 2-3 šolje dnevno. 

Sa čajem od kadulje ne treba pretjerivati, jer može doći do pretjeranog znojenja.

Ne preporučuje se konzumiranje čaja od kadulje u trudnoći.

Izvor:poljoprivreda.ba