Kako dohraniti biljke?

Dok god biljka ima dovoljno hranjivih tvari u zemlji, ona se uspješno razvija i bujno raste. Kada istroši hranu, ako je ne presadite u svježu plodnu zemlju, biljka zaostaje u rastu, a s vremenom počinje kržljati, pa može čak i propasti. Uzrasle i potpuno razvijene biljke morali biste, prema tome, češće presađivati da im uvijek osigurate potrebnu hranu. Dok biljke ne potjeraju i dalje, u doba bujnog rasta i cvata, treba ih redovito dohranjivati otopinom umjetnih i prirodnih gnojiva.

U pravilu, gnojite sve mlade biljke dok tjeraju, npr. mlade pelargonije, petunije, fuksije itd. Jedanput u tjednu dohranjujete bilje koje raste u cvjetnim sanducima na prozorima, balkonima, terasama ili u vrtu, a to su najčešće: geranije, fuksije, hortensije, kalceolarije, petunije, begonije, tropeolum, salvije, tagetes, lobelije itd.

Sve cvjetne biljke u pupanju i cvatu također redovito dohranjujete. Morate paziti da gnojite samo zdrave biljke, jer ćete gnojenjem bolesnih biljaka napraviti više štete nego koristi.
Svježe presađene, ili nabavljene biljke ne smiju se dohranjivati dok se ne ukorijene i ne priuče na novo mjesto. Zatim se ne dohranjuju biljke za vrijeme zimskog mirovanja, jer svako dodavanje hranjiva pospješuju bujanje i rast, a zimi treba bilju potpuni mir.
Neko sobno bilje (afričke ljubičice, kale, epifilum, aralije i dr.) miruje nakon cvatnje u mjesecu kolovozu, pa ga u to vrijeme ne gnojite.
Kaktuse i sukulente, osim lisnih kaktusa, također ne prihranjujete, jer gube svoje karakteristične interesantne oblike ako prebrzo rastu.
Isto tako najbolje je da se ne gnoje biljke sa šarenim, tzv. panaširanim lišćem, kao što su npr. šareni bršljani, scindapsus, evonimus, fikus sa šarenim listom, sansevijerija i sl., jer se šare u tom slučaju gube i listovi postaju jednobojno zeleni, kao u izvornih oblika.

Biljke u loncu gnojite samo kada je zemlja vlažna, tj . zemlju najprije zalijete čistom vodom a onda je gnojite. Ako suhu zemlju zalijete otopinom gnojiva, često vam jedan dio neiskorištenog gnojiva oteče sa suvišnom vodom.
Nekim osjetljivim biljkama mogu se gnojenjem, kada je zemlja suha, oštetiti korijenove dlačice.
Najzgodnije je da odredite jedan dan u tjednu za dohranjivanje svog bilja. U tom slučaju ne može se dogoditi da se izvjesne biljke pregnoje, a druge ostanu nepognojene. Bolje je gnojiti manje nego više.
Za gnojenje su najpovoljniji oblačni i vlažni dani. Kad sunce peče, može od gnojenja izgorjeti list biljaka. Budući da biljke hranu primaju po danu, najbolje je gnojiti rano ujutro.

ČIME ĆEMO DOHRANJIVATI BILJKE
Prirodna gnojiva bolja su od umjetnih. Poteškoća je u tome što sva prirodna gnojiva imaju neugodan miris, a u gradu se i dosta teško nabavljaju. Vrlo je pogodan kravski gnoj koji se, zamotan komadom vreće, ili platna objesi u veću posudu s vodom. Ta slaba otopina boje čaja može se upotrijebiti svaka tri dana za dohranjivanje bilja u bačvicama ili sanducima.
Gnoj od peradi, ili golubova može se upotrebljavati tako da se stavi na 1 l vrele vode 1-2 g tog gnoja, zatim se dobro izmiješa i drugog jutra upotrijebi. Tim gnojivom možete dohranjivati biljke jedanput u tjednu. Umjetno gnojivo dodaje se uvijek prema uputama.
Razmjerno malom broju sobnih biljaka dodajete prirodni gnoj izravno u zemlju prilikom sadnje, ili presađivanja. Biljkama koje dugo ostaju u istoj posudi možete dodati u zemlju rogovi ne i koštano brašna.

Oni sadrže dušik u dosta blagom obliku, a mogu poslužiti i kao zaliha za dulje vrijeme. Pri presađivanju već prema veličini lonca dodajete 1-2 žličice rogovine i na vrhu noža koštanog brašna, koje dobro izmiješate sa zemljom.
Umjereno i pravilno provedeno dohranjivanje sobnog bilja korisno je, a često i prijeko potrebno. U početku ga treba oprezno provoditi, prema uputama, a s vremenom će iskusni uzgajatelj moći, na temelju pažljivog promatranja i praćenja razvojnih oblika svog bilja, sami zaključiti kako i kad je najbolje da dohranjuje svoje bilje.

savjetnica.com