PROLJETNI ŠAFRAN

PORODICA: perunike

OPIS SVOJTE:
Zeljasta trajnica s gomoljem, visoka 10 – 15 cm. Listovi su prizemni, usko linearni i uvijenih rubova (žila) u sredini, a u doba cvatnje nisu još potpuno razvijeni. Svijetloljubičasti do bijeli cvijetovi pojavljuju se pojedinačno ili po dva zajedno. Ocvijeće se sastoji od po šest jednakih listova, donjim dijelovima sraslih u cijev. Vrlo tanak končasti tučak nadvisuje šest izrazito žutih prašnika i obično strši narančastom njuškom iznad cijelog cvijeta. Cvjeta u rano proljeće (naziv vrste od lat. ver = proljeće), katkad i do svibnja. Sjemenke se razvijaju u malenu tobolcu pri samome tlu.

STANIŠTE I EKOLOGIJA:
Nastanjuje svijetle šume i šikare, travnjake i voćnjake, od nizina sve do planinskih područja. Voli svježa i hranjiva tla.

RASPROSTRANJENOST:
Gotovo cijela Europa.

OSTALO:
Naziv roda dolazi od lat. crocatus = žuta boja začina šafrana (dobiva se od gornjih dijelova tučkova jesenje vrste Crocus sativus) ili prema grč. krokos = konac, što se odnosi na končasti tučak.
Cvijetovi proljetnog šafrana znaju znatno varirati u boji, od potpuno bijelih do tamnoljubičastih, s cijelom paletom međupreljeva. Šafran je jedan od prvih vjesnika proljeća, a katkada se probija i kroz snježni pokrov (cvijetovi reagiraju na povećanje temperature od samo 0,2 °C!). Tom ranom cvatnjom, prije listanja većine drugih vrsta biljaka, šafran ima potpuno nezasjenjen svod i svu sunčanu svjetlost samo za sebe. Od oko 80 poznatih vrsta šafrana u hortikulturi se rabi barem polovica i još mnoštvo kultivara.

SLIČNE VRSTE:
Šafrana ima mnogo vrsta (u Hrvatskoj desetak) i još više podvrsta (zasigurno najpoznatija podvrsta je bijeli šafran – Crocus vernus subsp. Albiflorus.
Šafran samo naoko nalikuje na mrazovac (Colchicum autumnale), koji je jesenska vrsta, a pripada i porodici sunovrata.

LEGENDE I ZANIMLJIVOSTI:
• Koristio se još u Mezopotamiji prije 5000 godina, spominjan je i u Bibliji.
• Šafran je simbol mudrosti i bogatstva, što materijalnog što duhovnog.
• Iako je najpoznatiji kao začin, zbog svoje specifične žute boje koristi se i kao prirodno bojilo u prehrambenoj industriji te u medicinske svrhe.
• Postoje studije o farmakološkom djelovanju na maligne tumore gdje je život miševa koji su imali tumor produžen za više od 110%.
• U pola kilograma šafrana, stane četvrt milijuna tučaka pa je jasno zašto je najskuplji začin na tržištu.
• Naziv "šafran" mu potječe iz perzijske riječi koja u prijevodu znači "budi žuti". Porijeklom je najvjerojatnije iz Grčke i sa Krete, pa mu latinski naziv "crocus" potječe po Grčkoj postojbini – otoku Krokos, gdje se i danas, uz Kozanis uzgaja.
Prvobitna mu je postojbina – Grčka smještena u istočnom dijelu Mediterana, koji je u grčko-perzijskim ratovima bio stalno poprište ratnih sukoba, s jedne strane grčkih gradova-državica (Sparta, Atena, Solun...), a sa druge strane tvorca Perzijskog carstva Kira Velikog, kasnije Darija I. Velikog, (koji je sagradio novu prijestolnicu Perzije čuveni Perzepolis), pa je šafran vjerojatno prenesen na perzijski dvor, koji je u to doba bio raskošno sastajalište raznih kultura i gdje su kulinarske delicije bile prepoznate uporabom ovoga dragocjenog začina, koji svoju slavu pronosi iz tih pradavnih vremena do dana današnjeg.
• Šafran ne uspijeva u sjeni, voli svijetle prozračne šume i proplanke, ujutro se cvijet otvara a navečer zatvara. Vrlo je osjetljiv i ako je dan oblačan bez sunca, cvjetovi se neće otvoriti. Naprotiv kada se sunce počne pojavljivati, tj. na najmanji tračak sunca – šafran počinje otvarati cvjetove, pokazujući svoje unutarnje dijelove prelijepog cvijeta u kombinaciji žuto-ljubičastih nijansi boja, koje samo priroda može "osmisliti".
• Šafran je mednonosna i peludnosna biljka, koja pčelama daje u ovo osjetljivo godišnje doba "ni zime-ni proljeća" daje veće količine peluda, pa se u košnicama može par dana sa lijepim vremenom može naći dosta velik unos ovoga pčelinjeg "kruha". Nektara daje manje, gotovo neznatno, ali ima dostatno za prvi proljetni razvoj i kretanje legla u pčelinjem društvu.
• Stara grčka legenda o nastanku šafrana govori o potrazi mladog Crocusa za nimfom Similax po šumama blizu Atene. Potraga završava rađanjem idilične ljubavi. No, nimfi uskoro dosadi Crocusova pažnja i odlučuje prekinuti vezu. On ne odustaje od te ljubavi i nastavlja proganjati Similax. Kako bi ga se riješila, nimfa se koristi magijom i pretvara ga u cvijet šafrana. Od tada pa sve do današnjih dana šafran povezuje kontinente, civilizacije i kulture
• Kuriozitet je podatak da se za proizvodnju jednog kilograma ovoga začina, mora ubrati oko 80.000 do 150.000 cvjetova (*neki izvori govore i o 400.000!!), na površini od oko 1000 kvadratnih metara!
Dnevno se može ručnim radom ubrati izmedu 60 do 80 grama.