Sadnja živice

Želite li uživati u intimi svoga vrta, izolirani od pogleda iz susjedstva, vjetra i zvukova s ceste, svoje imanje ogradite na najprirodniji način – živicom.

Većina živica pogodna je za sadnju u bilo koju vrstu plodnog, ali dobro dreniranog tla. Dobro podnose sunce, kao i djelomično sjenovite položaje. Ovisno o vrsti grma, živica može biti visoka ili niska, a kao takva najčešće formira staze i odjeljuje gredice u vrtu.
Želite li trajnozelenu, otpornu živicu, lijepih i velikih zelenih listova, zasadite lovorvišnju. Koristi se za uzgoj umjereno visokih ili visokih živih ograda koje se šišaju krajem lipnja. Za uzgoj živice sade se 3 do 4 biljke po dužnom metru. Lovorvišnja u proljeće cvate mirisnim bijelim cvjetovima.

Trajnozelena biljka prikladna za formiranje ograda u mediteranskim vrtovima je pitospora, koja raste kao visoki grm ili drvo. Redovitim orezivanjem može se formirati u živicu koja će štititi od jakih naleta bure.
Buxus ili šimšir je zbog svoga gustog, zimzelenog lišća i sporog rasta idealan za uzgoj gustih živica visine do 2 metra, ili niskih obruba i skulpturalno oblikovanih topiarija. Za živicu treba posaditi 5-6, pa čak i 8 sadnica po dužnome metru, ovisno o sorti. Orezuje se 2 do 3 puta godišnje.
Tisa je četinjača idealna za uzgoj dugovječnih i vrlo otpornih živica i topiarija. Sade se 2-3 biljke po dužnom metru, a orezuju se u ranu jesen. Za formiranje uskih i visokih živih ograda vrlo su pogodne i tuje.
Kako bi obnovili živicu u kojoj su se primjerice dva stabalca osušila, u rupe dubine i širine oko pola metra, na idealnom razmaku od 60 centimetara, zasadit ćemo dvije nove biljke. U rupe stavljamo rahlu zemlju pomiješanu s organskim gnojivom, 1 do 2 kilograma po biljci.

Biljke treba postaviti u ravninu kako bi živica izgledala uredno, a sadnice položiti u zemlju tek nešto dublje od samog korijena. U protivnom bi moglo doći do sušenja biljke. Zemlju oko biljke potrebno je ugaziti kako se stablo ne bi iskrenulo pod udarima vjetra. Nakon što smo biljku zasadili, treba ju i zaliti. Tuje je potrebno redovito orezivati, jer će iz starog drveta mladice slabo tjerati. Orezuju se u proljeće i kasno ljeti.
Juniperus ili borovica skromnih je zahtjeva, pa dobro raste i na suhim položajima. Viši primjerci sade se pojedinačno ili u skupinama, a može ih se saditi u kombinacijama s drugim grmolikim ukrasnim vrstama. Niže borovice poslužit će kao pokrivači tla.
U kontinentalnim krajevima najčešće su formirane živice od kaline, koja se sadi gusto, od 3 do 5 biljaka po metru.
Želite li uzgojiti trnovitu, neprohodnu živicu, izaberite žutiku, koja može formirati živicu visine od pola do dva metra. Za živicu se sade 3 biljke po dužnomu metru. Neke su vrste listopadne, a druge trajnozelene.
Raskošna i pravilno održavana živica ne mora samo štititi od pogleda, već može poslužiti i kao vrlo atraktivan ukras vrta.
Izvor:dom2.hr