Viseći vrtovi - očaravajuća ljepota
Još od Semiramidinih vrtova koji se broje kao jedno od sedam
svjetskih čuda, stepenasti vrtovi zadivljuju svojom ljepotom. U manjku
zelenih površina sve će češće primjenjuju na mnogim stambenim i
poslovnim zgradama u urbanim sredinama.
Povijest visećih vrtova seže još oko 600 godina prije Krista, kad je u
Babilonu vladar Nabukodonosor II. svojoj ženi Amitis od Medije dao
izgraditi Semiramidine vrtove. Na polijevanju vrtova radilo je preko
stotinu robova koji su svakodnevno nosili vjedra puna vode iz Eufrata i
zalijevali brojno raslinje.
U velikim gradovima zelenilo je ponekad pravi luksuz, jer se nalazi na periferiji, tek ponekom parku ili luksuznim četvrtima. Stoga je biljke potrebno unijeti u svoj životni prostor. Osim sobnog bilja te onog kojim ćemo dekorirati terasu pa čak i krov, bilje se može ukomponirati i u zidne površine te tako postati dio fasade.
Jedan od takvih primjera je i stambena zgrada u Saigonu koju je dizajnirao studio Vo Trong Nghia. Fasada se sastoji od betonskih blokova međusobno udaljenih 25 do 40 centimetara, a te praznine ispunjene su malenim plantažama u koje je posađeno tropsko bilje. Kako bi se olakšala njega bilja, u nasade je ugrađen automatizirani sustav navodnjavanja. Umjesto pogleda na susjedovu fasadu, stanari ove vijetnamske četverokatnice iz svakog dijela kuće mogu uživati u bujnom zelenilu.
Korak dalje učinio je japanski kulturni i poslovni centar Acros Fukoka. I dok jednu stranu zgrade čini konvencionalna, moderna fasada, druga strana specifična je po svom stepenastom obliku te ju krasi 76 biljnih vrsta s nevjerojatnih 35 tisuća biljaka. Prostrana vrtna oaza tako je postala omiljeno mjesto za šetnju i relaksaciju brojnih posjetitelja i zaposlenika Acros Fukoka centra. Osim što je atraktivan, ovakav vrt je i ekološki prihvatljiv te smanjuje potrošnju energije objekta, a temperatura u zgradi uvijek je optimalna.
U Singapuru bi krajem ove godine trebala biti završena gradnja zgrade koju kolokvijalno nazivaju Semiramidinim visećim vrtovima modernog doba. Ova poslovna zgrada u sklopu koje će se nalaziti i hotel, sadržavat će čak 15 tisuća četvornih metara zelenila, među kojima i palme, biljke puzavice te mnoge druge cvjetne vrste kao i drveća bogatih krošnji. Fotonaponski paneli smješteni na krovu, opskrbljivat će ovu šumovitu zgradu s energijom, dok će prikupljena kišnica služiti za navodnjavanje zelenila.
Izvor:dom2.hr
